Republika Marijska Респу́блика Мари́й Эл Марий Эл Республика
- ukupno - % vode
- 23.200 km² - 4%, od čega 1% močvare
- Ukupno - Gustoća
- 727.979 (2002.) - 31,4/km²
Republika Marijska ili Mari-El (ruski: Респу́блика Мари́й Эл; marijski: Марий Эл Республика) je federalni subjekt Ruske federacije, odnosno jedna od njenih republika. Nalazi se u Privolškom saveznom okrugu.
Marijska se nalazi u istočnom dijelu Istočnoeuropske nizine (viditi točniji naziv) Ruske Federacije, duž rijeke Volge. Močvarna Marijska depresija se nalazi u zapadnom dijelu republike. 57% ozemlja ove republike je pokriveno šumama.
U Marijskoj ima 476 rijeka. Većinu ih se smatra malim rijekama, jer su uglavnom 10–50 m široke i 0,5-1,4 m duboke.
Obično se zamrznu od polovice studenog do polovice travnja. U veće rijeke spadaju:
Ima preko 200 jezera u Marijskoj, a većina njih su površine manje od 1 km četvornog, a dubine od 1–3 m.
Brojna jezera se nalaze među močvarama. Močvare zauzimaju velike površine od onih veličine 10–70 km², do onih veličine 100 km², a obično se smrznu u prosincu. Prosječna dubina močvara je od 0,5-1,5 m (sve do 3 m), ali nemoguće ih je proći u jesen i u proljeće zbog poplava.
Veća jezera su:
U republici praktički nema prirodnih resursa od industrijskog značaja. Od sirovina se mogu naci treset, mineralna voda i vapnenac.
Klima je blaga kontinentalna klima. Zime su blago hladne i sniježne. Ljeta su topla, često kišna.
Marijci, prije znani i pod imenom Čeremisi, su povolško-finski narod.
Govore dvama srodnim jezicima, nizinski marijski jezik ("Meadow Mari", "марий йылме") i brdski marijski jezik ("мары йӹлмы"). Nizinski marijski je službeni jezik u republici, zajedno sa ruskim jezikom. Brdski marijski se smatra inačicom.
Marijci nisu imali označeno ozemlje prije ruske revolucije 1917.. Danas samo 48,3% Marijaca žive u Marijskoj. 4,1% Marijaca živi izvan Ruske Federacije.
Struktura po narodnosti:
Ostali narodi i etničke skupine, kojih ima preko 50, čine 3,6% stanovništva.
Za stara marijska plemena se znalo još od 5. stoljeća. Kasnije su njihova područja bila znana kao podložnik Povolškoj Bugarskoj i Zlatnoj hordi. 1440-ih su pripojena Kazanjskom kanatu, a pripala su Ruskom Carstvu padom Kazanjskog kanata 1552. godine.
Marijska Autonomna Oblast je uspostavljena 4.11. 1920.. Reorganizirana je u Marijsku ASSR 5.12. 1936. godine.
Autonomna republika Marijska u današnjem obliku je stvorena 22.12. 1990. godine.
Na čelu republike je predsjednik. Leonid Igorevič Markelov je izabran u siječnju 2001., te ponovno 2004. godine. Mandat mu istječe 2008. godine.
Najrazvijenije industrije su strojogradnja, kovinoprerada, drvoprerada, proizvodnja rezane građe, trupaca, prehrambena industrija.
Većina gospodarskih društava se nalazi u glavnom gradu, Joškar-Oli, kao i u gradovima Kozmodemjansku, Volžsku i u Zvenigovu.
U republici je jedna zračna luka, 15 željezničkih postaja, 53 autobusne postaje i riječna luka na rijeci Volgi u Kozmodemjansku (te 4 manje luke).
Ima osam muzeja u Marijskoj republici. Najveći su Nacionalni muzej, Povijesni muzej i Republički muzej finih umjetnosti u Joškar-Oli te Muzej umjetnosti i povijesti u Kozmodemjansku.
Najvažnije ustanove visokog obrazovanja su Marijsko državno tehničko sveučilište, Marijsko državno sveučilište i Marijski državni pedagoški institut. Svi su smješteni u Joškar-Oli.
Glavne vjeroispovijedi su pravoslavlje, ruski pravoslavni starovjernici i islam.
Tradicionalna marijska religija marla —kršćanstvo s elementima totemizma i šamanizma se dosta ispovijeda.
Marijska je omiljeno odredište turista iz Tatarstana. Ondje se, u dolini Ilet nalazi nacionalni park Marii Čodra, s brojnim atrakcijama, kao što su plovljenje brodom, jahanje, gljivarenje itd. Mariji Hodra je omiljeno mjesto kazanjskih tolkinista, gdje si oni odigravaju bitke.
