Dvorac u Dardi

Dvorac u Dardi, jednokatna građevina površine od 1.700 kvadratnih metara, podignuta u drugoj polovici 18. stoljeća ^[1] u Dardi kao središte prostranog imanja baruna Kazimira Eszterházyja.

Dvorac ujedinjuje baroknu tlocrtnu koncepciju karakterističnu za vrijeme građenja, ali i klasicističko-građevinsko shvatanje koje se tada javljalo. U središtu glavnog pročelja, na trima jednakim arkadama, leži ostakljena drvena veranda, koja završava klasicističkim trokutnim zabatom. Bočna krila dvorca jednostavnih su linija, a u dvorišnom dijelu nastavljaju se u prizemnim gospodarskim zgradama. U kompleks dvorca i perivoja ulazi se kroz secesijska vrata - ručni rad nepoznatog majstora.

Iako dvorac u Dardi po vrijednosti spada u drugu spomeničku kategoriju, u lošem je stanju. Za vrijeme Domovinskog rata devastiran je i opljačkan te čeka obnovu. Uz adaptaciju dvorca, bila je planirana i aktivnija briga o zaštićenom perivoju, ali još nije ostvareno ni jedno ni drugo.

Dvorac je u novije vrijeme koristilo Belje kao sjedište Agroindustrijskog razvoja (AIR).

U blizini dvorca nalazi se župna crkva sv. Ivana Krstitelja.

• "Kulturno-povijesna baština Osječko-baranjske županije" (str. 20)
• Biljana Bekić: "Baranjski dvorci od Eugena Savojskog do dinastije Habsburg", Baranjski dom, I, 94, 8-9 - Beli Manastir, 8-9. XI. 2006.