Dnjestar
Dnjestar (ukrajinski: Дністер, moldavski: Nistru, rumunjski: Nistrul, turski: Turla) je velika rijeka u Istočnoj Evropi dugačka 1 352 km.[1] Dnjestar je druga po veličini rijeka Ukrajine i najveća rijeka Moldove.[1] GeografijaRijeka Dnjestar izvire u ukrajinskim Karpatima, pored grada Drohobiča blizu granice sa Poljskom, nakon tog teče prema jugoistoku prema svom ušću u Crno more. U svom srednjem toku formira prirodnu granicu između Ukrajine i Moldove, nakon toga teče kroz Moldovu u dužini od 398 km, dijeleći tako Moldovu od Pridnjestrovlja. Nakon toga Dnjester je ponovno granična rijeka između Ukrajine i Moldove. Dnjestar se ulijeva u Crno more , pored grada Odese, na ušću formira - estuarij - Dnjestarski liman (jezero na ušću u more, jer mu je protok blokiran sedimentima).  U svom donjem toku, desna obala Dnjestra je brdovita i viša od niske lijeve obale koju često plavi za jesenskih i proljetnih kiša. Dnjestar sa svojim pritocima ima porječje od oko 72 000 km², i preko 15 pritoka dužih od 95 km, to su; Strij, Zolota Lipa, Stripa, Seret, Zbruč, Smotrič, Ušica, Murafa, Reut, Bik i Botna.[1] Dnjestar je plovan u dužini od oko 1 200 km od ušća do ukrajinskog grada Soroki.[1] HistorijaZa antičke geografe i historičare - Dnjestar, je bio najvažnija rijeka stare Sarmatije. Grčki autori su rijeku nazivali Tyras (turski: ὁ Τύρας). Prema caru Konstantinu VII., Varjazi su koristili čamce na svom trgovačkom putu do Grka, duž Dnjestra i Dnjepra te duž obale Crnog mora. U Srednjem vijeku, istočna obala rijeke je se zvala Podolia. Od 14. stoljeća do 1812. jedan dio Dnjestra je činio istočnu granicu Kneževine Moldavije. EtimologijaGrci su rijeku zvali Tiras (starogrčki: Τύρας) prema skitskom imenu rijeke - Tiras što je značilo Brza. U kasnijem periodu počeli su je zvati Danastris ili Danastus, po sarmatskom imenu rijeke - Danu nazdja, što je značilo Bliska rijeka. ReferenceVanjske veze
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||
