Krvavac
Krvavac je naselje u dolini Neretve, u sastavu općine Kula Norinska u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. ZemljopisKrvavac je najveće naselje općine Kula Norinska. Smješten je na lijevoj obali rijeke Neretve na podnožju istoimenog brda oko 1 km nizvodno od Kule Norinske, te oko 5 km nizvodno od Metkovića. Sastoji se od nekoliko dijelova: Jaruga, Đermiston, Kava, Bara, Luke, Krvavac II. Iz naselja se 1981. godine izdvojilo novo naselje, Krvavac II, koje se nalazi na desnoj obali rijeke Neretve. Svake godine, 16. srpnja mjesto slavi blagdan Gospe Karmelske, zaštitnice mjesta. StanovništvoPrema popisu iz 2011. godine u Krvavcu obitava 577 žitelja.[4] Kretanje broja stanovnika za naselje KrvavacNaselje Krvavac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
Napomena: U 1981. povećano pripajanjem naselja Bagalovići i Vrh Desne (koja su prestala postojati), a istovremeno smanjeno izdvajanjem dijela naselja u samostalno naselje Krvavac II. U 1857. i 1869. podaci su sadržani u naselju Desne, kao i dio podataka u 1921. i 1931. Za bivše naselje Bagalovići sadrži podatke od 1880. do 1971., a za bivše naselje Vrh Desne od 1880. do 1910. i od 1948. do 1971. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske Kultura
ObrazovanjePučka škola u Krvavcu, kao dvadeseta škola metkovskog kotara otvorena je 7. listopada 1922., a redovna je nastava počela 9. listopada. Prva je učiteljica bila Urica Batinović iz Opuzena.[5] Škola danas djeluje kao područna škola Osnovne škole Kula Norinska. Župa Gospe Karmelske Bagalović  Župa je nastala rješenjem Ministarstva vjera u Beogradu 5. kolovoza 1921. odcjepljenjem od župe Desne-Bagalovići. Nalazi se na prostoru koji omeđuje stari grad Vratar, s juga rijeka Neretva, sa sjevera rijeka Norin, a na zapadu granica ide istočnim dijelom Desanske doline odakle se padinama Donje gore spušta na Lȕke i rijeku Neretvu. Naziv je dobila po nekada najvećem naselju njena područja te po plemenu Bagalović koje ga je nastanjivalo. U 20. stoljeću, posebno između dva svjetska rata, naziv župe i sela upotrebljavao se u množini - Bagalovići.[6][7] U župi aktivno djeluju pučki pjevači, mješoviti zbor, žudije i apostoli te ministranti. Popis župnika
Svećenici ređeni u župi
Napomena: popisi župnika i zaređenih svećenika preuzeti su sa stranice Župe Gospe Karmelske 26. srpnja 2020. Sakralni objekti
Župna crkva Gospe od KarmelaCrkva duga 20,7 i široka 8 metara sagrađena je na Bagaloviću 1865. na mjestu starije kapele podignute oko 1790. Gradnju su financirali župljani te dalmatinska vlada u Zadru. Sagrađena je od nepravilno klesanog i naknadno ožbukanog kamena. Za vrijeme župnika don Mirka Bašića 1926. je podignut zvonik na preslicu za tri zvona. Crkva je imala glavni kameni i mramorni oltar te dva pokrajna drvena koja su uklonjena za vrijeme župnika don Špirka Vukovića, kako bi crkva dobila više prostora. Obnovljena je 1991. za vrijeme župnika don Stjepana Barišića. Za vrijeme župnika don Zrinka Brkovića crkva je 2003. je novi izgled, uređen je crkveni i okoliš groblja, a ispred crkve je podignut trijem s oltarom za slavljenje sv. misa za većih skupova.[8] Crkva Svetog Martina iz Poresa, dominikancaCrkva duga 10, a široka 6,15 metara nalazi se na mjestu nekadašnje crkvene konobe koju je 1953. preuredio župnik don Mijo Vrdoljak. Župnik Barišić je 1997. podigao zvonik, te je na krov postavljena betonska ploča s crijepom čime je crkva dobila novi izgled.[8] Šport
Izvori
Vanjske poveznice
 |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
.gif){kind=small}
